EMOCIONALNO PREJEDANJE UZROKOVANO STRESNOM SITUACIJOM

Ovih dana društvene mreže preplavljene su slikama hrane, eksperimentima u kuhinji i istraživanjima novih recepata, no, isto tako komentarima i žaljenjem zbog povećanja tjelesne težine. Pojavljuje se čak i pojam „Covid-19“ način prehrane, odnosno kako se ne udebljati za vrijeme ove krizne i stresne situacije. Nije se loše šaliti s možda kojim dobivenim kilogramom, kako ne bi sve izgledalo tako crno, no onima koji inače vode pravu borbu protiv kilograma ovo vrijeme nimalo ne ide u prilog. Mnogim osobama druženje s obitelji i prijateljima, treniranje kao i odlazak u prirodu, daje snagu za suočavanje sa svakodnevnim problemima. No, trenutno to nije ono što je preporučljivo. Bez obzira koliko mislili da smo psihički snažni, nitko nije otporan na posljedice koje ostavljaju socijalno distanciranje i karantena.

Stres i prejedanje

Veliki broj istraživanja pokazao je kako ljudi kad su pod stresom prvo što promjene su prehrambene navike, bilo da jedu manje ili više tijekom nekog perioda. Općenito se misli kako kratkotrajan stres uzrokuje manju potražnju za hranom, za razliku od stresa kojem je pojedinac duže vrijeme izložen. Tijelo zahtijeva hranu bogatiju kalorijama i šećerom kada je pod stresom, a jednostavni ugljikohidrati predstavljaju najbrži izvor energije. Lučenje hormona kortizola uslijed stresa povećava apetit. Hrana bogata šećerom potiče izlučivanje dopamina, jednog od glavnih neurotransmitera u mozgu. Normalna razina dopamina utječe na ponašanje, pa smo tako zbog njega pozitivni i uzbuđeni. Bez njega u organizmu ne bi imali dovoljno motivacije za ispunjavanje ciljeva, kao ni dovoljno empatije i ljubavi.

Nema ništa loše u tome ako hrana predstavlja bijeg od problema, ako pruža na neki način oslonac za lakše nošenje sa svakodnevnim problemima i ako priprema i konzumacija iste usrećuje. Problem nastaje onda kada ona predstavlja jedini izlaz iz „bezizlazne“ situacije. Ono što slijedi nakon prejedanja može biti još i gore. Kajanje zbog pojedene hrane opet predstavlja stres, te se tako samo vrtimo u krug. U svijetu je, ne samo trenutno, takva situacija nad kojom nemamo kontrolu, ali barem možemo uvesti kontrolu nad onim što i koliko jedemo.

 

Što uraditi? Kako do dopamina bez prejedanja?

Počnimo ovako, pošto se sigurno sada pitate u čemu ima tog dopamina koji nam pomaže da budemo pozitivniji i ispunjeniji. Rješavanjem svojih obaveza i postizanjem ciljeva povećava se razina dopamina. Kad radimo nešto za svoju dušu, poput slušanja glazbe i kad smo kreativni, također smo pozitivniji.

Osim hrane i tjelesna aktivnost povećava razinu ne samo dopamina, nego i serotonina i endorfina, koje također nazivamo hormonima sreće. Nismo u mogućnosti sada ići na treninge ili u teretanu, pa je dovoljna i lagana svakodnevna tjelovježba kod kuće, koja će odlično djelovati na raspoloženje.

Visokoproteinska hrana i hrana bogata omega-3 masnim kiselinama pomaže stvaranju dopamina i noradrenalina. Tirozin je kemijski spoj koji direktno utječe na razinu dopamina, te je namirnice kojima je on bogat preporučljivo uvrstiti u svakodnevnu konzumaciju. Naravno, u razumnim količinama i ne sve odjednom. Neke od tih namirnica su mlijeko i jogurt, kava i crna čokolada, avokado, lubenica i banana, jaja i piletina te bademi.

Sad, kad ste upoznati s tim kako možete pozitivnije djelovati na svoje ponašanje, pokušajmo se riješiti i emocionalnog prejedanja.

 

Kako prebroditi emocionalno prejedanje?

Najbitnije je prepoznati potrebe svog organizma. Jesmo li mi zapravo gladni? Jedemo li možda zato što nam je dosadno ili zato što smo pod stresom? Prije nego počnete jesti, par minuta razmislite o tom zašto želite jesti. Ono što je također često je zamjena žeđi osjećajem gladi. Popijte čašu vode i vidite osjećate li se malo bolje. Topli napitci poput čaja mogu pomoći u sprječavanju posezanja za hranom kod stresa kad mislite da ste gladni, a zapravo niste.

Kad naučite zašto zapravo želite jesti i ako ste stvarno gladni, jedite. Kako bi mogli kontrolirati kad jesti napravite neki plan, barem u glavi. Osjećaj gladi između obroka potisnite nekim međuobrokom poput voćke, par kockica crne čokolade ili nekim slatkišem koji ste sami napravili. Žvačite lagano, sjedite i uzmite par minuta odmora dok jedete, ako jedete dok radite. Kad niste koncentrirani na ono što radite ili jedete, nećete ni znati što ni koliko toga ste pojeli.

Kad i ako doživite neželjeno prehrambeno ponašanje zbog neke jake negativne emocije ili stresne situacije, potrebno je steći naviku i znanje o načinima odvajanja takvih emocija od hrane, pronaći način postizanja pozitivnijeg razmišljanja, ne samo „utješnom hranom“. Nije za čovjeka samo hrana pokretač, odnosno kočnica, nego svaka njegova misao. Sve prođe, tako će i ovo. Budimo nježni prema sebi i ne zaboravimo da smo svi u ovom zajedno!

Rafaela Čuljak, mag.

 

Posted in Naslovnica.