Fizička aktivnost, loše navike i ishrana školske djece u osnovnim školama na području Grada Mostara

Kolega Amar Pezo, magistar nutricionizma je u ovom članku iznio zanimljive rezultate svog istraživanja.

Životne navike poput loše prehrane, konzumiranja alkohola, pušenja cigareta i smanjene tjelesne aktivnosti, ključni su čimbenici u formiranju bolesti. Navike se najviše stječu u dobi adolescencije. Mlada osoba tada traži svoje “ja“ i donosi prve ozbiljne odluke u svom životu, koje se odnose na stjecanje dobrih i loših navika. U tome svemu pojedinac nije sam; dapače, očituju se utjecaji okoline: roditelji, škola i društvo u kojem se kreće. Veoma je važno u ovoj dobi kod djeteta razviti dobre navike ili pak utjecati na racionalno donošenje istih svojom voljom. Cilj istraživanja koje sam radio u toku skolske 2019./2020. godine zajedno sa svojim mentorom, dr. Enizom Čolakovićem, bio je istražiti životne navike učenika osnovnih škola u Gradu Mostaru koje uključuju prehranu, konzumaciju alkohola, pušenje cigareta i fizičku aktivnost odnosno neaktivnost, kao i ovisnost djece o internetu, igrama na sreću i sl. Istraživanje je provedeno metodom anketiranja, a ista je izrađena u svrhu procjene zdravstvenog stanja, loših navika i vremena izdvojenog za fizičku aktivnost; sastojala se od 16 pitanja, a učenici su dobrovoljno učestvovali u ovom istraživanju. Termini za provođenje ankete dogovoreni su prethodno sa direktorima i voditeljima školskog preventivnog programa. U anketi nisu bila prisutna tačna i netačna pitanja, a u postavljenim pitanjima moguće je bilo zaokružiti više odgovora. Ukupno je anketirano 359 djece starosne dobi od 13 do 15 godina, a obuhvaćeno je 18 osnovnih škola na području grada Mostara. Na pitanje „Da li smatraš da si ovisan o internetu?“ veliki broj djece, čak njih 276 od 359 je odgovorilo da jeste. Tu svakako vidimo da su djeca svjesna problema koji imaju, i da sve veći broj djece uopće ne vidi štetnosti takvog problema. Veliki broj djece je na pitanje o konzumaciji alkohola odgovorio da ne konzumira, međutim njih 29% odnosno 21% konzumira alkohol redovno, tj. samo u posebnim prilikama, što je opet alarmantan podatak. Od 359 djece njih 157 konzumira cigarete „samo u posebnim prilikama“, dok se njih 33 vode kao svakodnevni pušači. Na pitanje „Da li se bavite tjelovježbom i određenom fizičkom aktivnošću“, veliki broj djece je odgovorio da svakodnevno trenira i da je fizički aktivan, međutim, 69 od 359 djece je zaokružilo da su fizički neaktivni i da rijetko treniraju. Njih 134 odgovorilo je da povremeno vježba i da su „umjereno“ aktivni. Konzumacija kafe je poprilično zabrinjavajuća jer 175 od 359 djece već u ovoj dobi konzumira kafu svaki dan, dok njih 139 konzumira kafu ponekad. Također, veliki broj djece igra igrice na sreću svaki dan, čak njih 98 od 359. Uzmemo li u obzir da su to djeca do 15 godina, broj je zabrinjavajući. Od navedenih odgovora kladionica je najčešća, jer čak 105 djece često tu okušava svoju sreću, što je svakako zabrinjavajući podatak radi kasnijeg stjecanja navika maloljetne populacije.  Značajan broj djece pokazuje loše životne navike. Sukladno navedenom, potrebno je uključiti širu zajednicu i provoditi javnozdravstvene programe s ciljem usvajanja zdravijeg načina života. Druga anketa odnosila se isključivo na ishranu djece petih razreda i cilj je bio procijeniti prehrambene navike, kao i uvidjeti greške koje djeca zajedno sa roditeljima prave u veoma važnom periodu života.  Ukupno je anketirano 387 djece starosne dobi od 10 do 12 godina. Anketa je sadržavala  14 pitanja. Na pitanje „Šta je za vas zdrava ishrana?” vidjeli smo da veliki broj djece misli kako su suhomesnati proizvodi ustvari zdravi, a kako je riba zanemarena kao zdrava hrana. Veoma važno za djecu ove uzrasti je i broj obroka, gdje smo također dobili rezultat da od njih 387 čak 159 jede samo dva puta dnevno, dok preporučeni broj od 4 obroka na dan praktikuje samo njih 12% tj. 47 učenika. Definisano je i štetno djelovanje pekarskih proizvoda, lisnatog tijesta, suhomesnatih proizvoda i sl., gdje smo također dobili rezultat da nam čak 167 djece konzumira peciva, a 139 obavezno i suhomesnate proizvode kao prvi obrok u toku nastave. Njih 199 od 387 ne praktikuje pripremljeni doručak prije škole. Iako jako zanemaren, uvidjeli smo važnost zdravog doručka za dijete, ali i za odrasle. Također smo uvidjeli veliku opasnost čestog unosa brze hrane. Veliki broj djece, njih čak 177 (44%), konzumira brzu hranu svaki dan.  Njih 49%, tj.188, u svoj svakodnevni meni ubaci i slatkiše, čips, bombone. Vidjeli smo kakav utjecaj imaju na živčani sistem i koncentraciju djeteta i sl. Hidratacija u toku nastave, i općenito, je veoma važna, ali smo i tu nažalost došli do saznanja da nam veliki broj djece, čak njih 98 (25%) redovno konzumira slatke i gazirane sokove, dok njih 12% samo konzumira mlijeko koje je u razvoju djece veoma bitno. Alarmantan  je podatak da je 221 učenik od njih 387 često gladan tokom nastave. Uvidjeli smo i opisali štetne efekte gladi kod djece, zašto je vrlo važno da se dijete pravilno i pravovremeno hrani, i sl. Dobiveni rezultati ovog istraživanja mogu nam poslužiti u sljedećim istraživanjima kod utvrđivanja prehrambenih navika kod djece. Kod nas se kao i u svijetu zapaža trend promjene stila i načina življenja što se odražava na povećanje broja pretile djece, posebno u gradskim sredinama. Najveću ulogu u promjeni ovakvog stanja imaju roditelji, kultura ishrane u kući, utjecaj na prehrambene navike, pravilna edukacija djece u školama koja nažalost nema svoj periodični niz i u većini slučajeva je zapostavljena kao važna tema. Veliku ulogu u promicanju pravilne ishrane imaju i javno – zdravstvene ustanove koje sudjeluju u širenju svijesti o zdravlju, ali i o posljedicama nastalim uslijed nepravilne ishrane.

Posted in Naslovnica.