Imunitet i COVID-19 – što mi možemo učiniti prehranom

Univerzitet  svojim radom promovira humani održivi razvoj. Ovo je planetarni trenutak da poručimo cijelom svijetu da je vrijeme nove paradigme otpočelo pojavom virusa koji izaziva COVID-19, koji je gotovo sve stanovnike planete Zemlje utjerao u kuće. Dok pokušavamo naći odgovor na njegov napad, sigurni smo da će nauka i ovaj put dati odgovor, ali znamo da će biti teška borba i dug oporavak, kako ljudi tako i privrede. Zato pozivamo da, u skladu s idejom HOR-a, planeti Zemlji vratimo čisti zrak, ozdravimo tlo, očistimo vodu i uzgojimo zdravu hranu koja će našem organizmu dati sve elemente za snažan imunološki sistem koji će nam omogućiti da se u budućnosti lakše nosimo s virusima i bakterijama, a time i vratimo empatiju među ljude, jer ovo što svaki dan gledamo daleko nas je odmaklo od empatije i humanog odnosa među ljudima.

U međuvremenu, mi, kao institucija, ćemo pokušati dati naš mali doprinos ovoj borbi. Bilo koji virus je prijetnja našem zdravlju, a sluznica našeg tijela je prva linija obrane. Zato se sluznica mora održavati vlažnom jer samo tad djeluje. Možda je najjednostavnije održavati vlažnost zraka ili aparatima za ovlaživanje ili puštajući da voda na štednjaku neko vrijeme kuha. Nije dovoljno samo provjetravati prostorije, ali je to svakako poželjno. Također, ne zaboravimo na higijenu kao i potrebno održavanje vlažnosti sluznica respiratornog sustava redovitom konzumacijom tekućine (prvenstveno toplih napitaka). U nastavku slijede preporuke za općenito jačanje imuniteta, što je u ovom trenutku osnovna stvar koja nas štiti.

IMUNITET I PREHRANA
Imunitet čovjeka  je kompleksni sistem obrane tijela koji reaguje na sve potencijalne opasnosti po zdravlje organizma. Na njega utječu genetika i  navike sredine, posebno naš način života. Što je imunitet jači, mogućnost nastanka bolesnog stanja je manja.

Mnogi elementi suvremenog života utiču na smanjenje obrambene mogućnosti organizma: stres, alkohol, loša prehrana, manjak fizičke aktivnosti i pušenje. Svi oni utječu na to da smo podložniji virusnim i bakterijskim infekcijama te kardiovaskularnim bolestima. U tome izuzetnu važnost ima način ishrane.

Suvremenom ishranom dominiraju procesirana industrijska  hrana sa masom štetnih dodataka, bijeli šećer i bijelo brašno, uz veliku količinu omega 6 masnih kiselina. Industrijska prerada strašno osiromašuje hranu! Današnja industrijska hrana proizvodi se složenim tehnološkim postupcima koji podrazumijevaju brojne modifikacije i promjene izvorno svježe hrane. Moramo znati da se transportom, skladištenjem, izlaganjem sunčevoj svjetlosti i različitim aditivima znatno smanjuje količina vitamina i minerala. Ove namirnice nemaju  nutritivne kvalitete, pa ako ih stalno uzimamo gubimo osjećaj za prirodnu hranu sa neophodnim nutrijentima, a bez pojačivača okusa. Tako nam imunitet pada.

Kada se stresom sve zalihe iscrpe osjećamo se umorno, imamo glavobolje, bolove u zglobovima, slabost tijela, probavne smetnje, promjene raspoloženja i česte prehlade, a vidljive su i promjene na koži, imunitet opada. Sve to stvara dobar temelj za razvoj budućih bolesti i lako nam se događaju poremećaji zdravlja.

Kvalitetan imunitet se može postići raznovrsnom  ishranom sa svim potrebnim  komponentama. Što više potiskujemo loše navike u ishrani, to više utječemo na jačanje imuniteta i smanjujemo mogućnost pojave niza bolesti. Pravilna prehrana ima neprocjenjivu ulogu u tretiranju brojnih vodećih uzroka oboljenja i poremećaja.

Vitamini i minerali koje treba koristiti kroz prirodne proizvode i namirnice u cilju jačanja imunološkog sistema

Beta glukan
Tek u zadnje vrijeme, uglavnom vezano za pojačanje imuniteta kod onkoloških bolesnika, često se spominje beta glukan. Što je to? To je vlaknasti tip šećera (polisaharid) koji se nalazi u ćelijskoj ovojnici  kvasca, ječma i zobi te mnogih jestivih gljiva, npr. maitake i shiitake. Postoje dva oblika glukana, a ovise o izvoru iz kojeg potječu: netopivi oblik (izoliran iz kvasca) i topivi (1,3/1,4 beta-glukan), izoliran iz gljiva – shiitake, reishi, maitake i žitarica – zob i ječam. Osim u topivosti, razlika je i u mogućnosti primjene, mehanizmu djelovanja i biološkoj aktivnosti. Najaktivniji oblik je 1,3 /1,6 beta-glukan. Danas se istražuju različiti molekularni oblici i izvori beta-glukana u cilju ostvarivanja što veće biološke aktivnosti.

Ustvari, beta glukan je dodatak prehrani koji spada u tzv. imunomodulatore. Primarno  se koristi za jačanje imuniteta i za smanjivanje lošeg kolesterola. Zvanično je registrovana samo njegova upotreba kod regulisanja nivoa kolesterola. Može se nabaviti u apotekama u raznim jačinama, najčešće od 500 mg, a dnevna doza koja se spominje ide do 1500 mg dnevno, pa i mnogo više.

Kakav je njegov učinak?
Beta glukan u značajnoj mjeri podiže snagu imunološkog odgovora u borbi sa nepoznatim  česticama koje mogu biti virusi, bakterije, itd. jer aktivira bijele krvne stanice. Imunološka aktivnost se pojačava već unutar prva 3 dana za 60-120%! (Beta-1,3 D glukan ). Koristi se sa značajnim rezultatom po nekim autorima kod: izloženosti kemoterapijama i ostalim invazivnim oblicima terapija kod tumorskih oboljenja, kod anemija, infekcija, oporavka nakon teških operacija, dijabetesa, iscrpljenosti organizma, a posebno kod autoimunih bolesti.

Ehinacea
Preporučujemo vam biljku ehinacea koja djeluje stimulirajuće na imunološki sistem te ima antivirusno i protuupalno djelovanje. Osim toga, ova biljka djeluje na povećanje broja leukocita, a stimulira uništavanje bakterija. Daje dobre rezultate u prevenciji respiratornih infekcija, treba je početi uzimati što prije, kod naznaka infekcije. U nas je dostupna u kapima, koje se uzimaju po 25-30 kapi, dva-tri puta tijekom dana. Uzimati je s prekidima.

Vitamini
Uvijek se naglašava  općenito unos vitamina  i minerala za imunitet, bez većeg objašnjenja zašto je to potrebno.

U vrhu po važnosti je sigurno vitamin D. Vitamin D nije samo vitamin, već i hormon. On ima važnu ulogu u održavanju zdravog imunološkog sistema i zaštiti od bolesti. Pojačava apsorpciju kalcija i presudan je za održavanje jakih kostiju. Uz to, nedostatak vitamina D povezan je i s infekcijama, kardiovaskularnim bolestima te autoimunim i upalnim bolestima, uključujući multiplu sklerozu. Istraživanja pokazuju da bi preporučena dnevna doza vitamina D mogla pomoći tijelu u borbi protiv respiratornih bolesti. Našem tijelu je potreban odgovarajući vitamin D za proizvodnju antimikrobnih proteina koji ubijaju viruse i bakterije. ‘Ako nemate dovoljno vitamina D, manje ste učinkoviti u proizvodnji ovih proteina i osjetljiviji ste na infekcije’, kaže dr. Adit Ginde, profesor hitne medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Koloradu. ‘Ovi :su proteini posebno aktivni u respiratornom traktu’. Problem s vitaminom D je u tome što ga tijelo ne može samo stvoriti, već je njegov glavni izvor izravna sunčeva svjetlost koja se projicira na kožu. S obzirom na činjenicu da brojni ljudi posljednje dane provode u izolaciji, većina njih se ne može pohvaliti dovoljnom količinom zaliha vitamina D. Jednako koliko je važno dobiti vitamina D preko sunčeve svjetlosti, važno je i unijeti ga kroz prehranu. Najvažniji izvor vitamina D su: riblje ulje, masna plava riba poput lososa, skuše i sardine (koje su najjeftinije), školjke te jetra. Ima ga nešto i u jajima (žumanjak), jogurtu i mliječnim proizvodima.

Dosta ljudi zimi konzumira tablete, obično šumeće, vitamina C. Činjenica je da on  jača imunitet, povećavajući pored leukocita i stvaranje prirodnih bjelančevina (interferoni) koje proizvodi imunološki  sistem protiv virusa i parazita. Ako se unosi dovoljno voća i povrća nije neophodno piti i tablete C vitamina. Gdje ga ima? U narančama, mandarinama, brusnicama, kiviju, limunu, grejpu, soku od ananasa, grašku, kelju, rajčicama, paprici, jabuci.

Nutricionisti posebno naglašavaju  korištenje E vitamina koji utječe na jačanje imuniteta, posebno kod djece. On podstiče proizvodnju limfocita koji uništavaju bakterije. Vitamin E se nalazi u sljedećim namirnicama: biljna ulja, orasi, bademi, kikiriki, cjelovite žitarice, jela od zobi, smeđa riža, sjemenke suncokreta, bundeve i sezam.

Vitamini B skupine – djeluju kao kofaktori enzimima metabolizma i sudjeluju u reakcijama imunološkog odgovora, a najviše ih se može naći u mesu, zelenom povrću, ribama i orašastim plodovima. Nedostatak vitamina B6 u organizmu nepovoljno utječe na različite aspekte  rada imunološkog sistema, kao što su sposobnost doziranja limfocita i konverzije u različite tipove T i B ćelija, bitnih za imunitet.

Minerali
Željezo
 je jako bitno jer sudjeluje u prijenosu kisika u crvenim krvnim stanicama. Željezo se nalazi u sljedećim namirnicama: sušeno voće, crveno meso, piletina, puretina, zeleno povrće, grah, kupinovo vino, cikla.

Magnezij sudjeluje u kataboličkim reakcijama organizma u kojima se stvara energija. Bitan je i za pravilan rad srca, drugih mišića i živčanog sistema, a u stanjima iscrpljenosti, umora i stresa potiče metabolizam aktivacijom za njega neophodnih mnogobrojnih enzima. Magnezij nalazimo u sljedećim namirnicama: mlijeko, lisnato zeleno povrće, cjelovito zrnje, banane, marelice, meso, kakao.

Značajna su još  dva minerala: cink i selen. Oni također povećavaju proizvodnju bijelih krvnih zrnaca. Cink konzumiramo u goveđem i junećem mesu, mesu peradi, češnjaku, ali i u mahunarkama i mlijeku. Selena ima u većini namirnica gdje ima i cinka, ali i u smeđoj riži, sjemenkama suncokreta, brazilskom orahu i tuni.

Lecitin (fosfolipid važan za izgradnju ćelijske ovojnice): jaja-žumanjak, soja, heljda, avokado, ječam, grah, leća.

Vitamini i minerali  se mogu uzimati i putem kapsula ili tableta. Mogu se kupiti u svim apotekama i bolje opremljenim trgovinama, a važno je paziti na propisane dnevne doze konzumiranja, koristiti ih kad nam stručnjak predloži, jer je obično dovoljna izbalansirana prehrana. Iako u hrani koju danas jedemo ima puno manje vitamina i minerala, dodatke prehrani ne bi trebali uzimati na svoju ruku, već bi količinu minerala i vitamina potrebnu  organizmu trebalo točno izmjeriti i koristiti svježe plodove ili svježe pripremljenu hranu te tek nakon tog nalaza suplemente uzimati ciljano, uz nadzor stručne osobe, ako je stvarno potrebno.

Pravilno rukovanje hranom
Vrlo je jasno da je raznolika, uravnotežena i umjerena prehrana nužna za jaki imunitet. Međutim, osim dovoljnog unosa svih nutrijenata putem hrane, važno je pobrinuti se i za pravilno rukovanje hranom kako bi se izbjegao rizik od njezine kontaminacije, a to uključuje sljedeće:

  • oprati voće i povrće prije guljenja i konzumacije,
  • izbjegavati nedovoljno termički obrađeno meso, ribu i jaja,
  • pravilno skladištiti hranu,
  • dati prednost pasteriziranom mlijeku i sokovima nad onima koji nisu pasterizirani.

Doc.dr. Edib Šarić

Doc.dr.Braco Hajdarević

Sonja Krešić, mag.

Doris Pavković, mag.

Posted in Naslovnica.